Koliko je vaš kvart stvarno siguran? Biste li se u njemu osjećali sigurnije kao muškarac? Jeste li ikad bili uznemiravani na javnim mjestima? Kako reagirati? Takvim pitanjima bavila se tribina pod imenom Sigurni kvartovi, održana 19. travnja u POGON-u, Zagrebačkom centru za nezavisnu kulturu i mlade, u organizaciji Barbare Perasović iz inicijative Hollaback Hrvatska.


Inicijativa Hollaback! (Reagiraj!) posvećena je suzbijanju uličnog uznemiravanja žena i LGBTIQ osoba, a njihovo istraživanje je u Hrvatskoj prvi pokušaj analize sigurnosti na javnim mjestima koje uzima u obzir rodni kontekst. Projekt je napravljen u partnerstvu s organizacijom Ženska soba – Centar za seksualna prava, a uključio je i mlade iz Učeničkih domova Maksimir i Dora Pejačević.
Naziv inicijative i organizacije odnosi se na uzvraćanje uličnom dobacivanju.

tribina sigurni kvartovi
Foto: shiftbalance.org

S vrijeđanjem, dobacivanjem, komentiranjem izgleda, buljenjem, pretjeranim približavanjem, eksplicitnim dodirivanjem i sl. susreće se sve veći broj žena i djevojaka na svakodnevnoj razini, a negativne emocije koje potom uslijede (poput ljutnje, straha i srama) povlači sa sobom brojne individualne i društvene posljedice.

 
Unatoč tome što je ova tribina analizirala sigurnost konkretnog kvarta (Maksimir), njena općenita nastojanja i zaključci su zasigurno primjenjivi na znatan broj zagrebačkih četvrti (a i šire). Analiza je uključila fokus grupe s mladima, ankete s konobaricama i obilazak četvrti Maksimir (tzv. safety audit) vodeći evidenciju o faktorima koji mogu ugroziti sigurnost na ulici (npr. loša rasvjeta, zapušteni objekti, samotni prečaci, mali protok ljudi itd.).

 

Neki od zaključaka su sve samo ne bajni: 84% konobarica je doživjelo ulično uznemiravanje, a 68% njih uznemiravanje na svom radnom mjestu. Najčešći oblici uznemiravanja su neželjeni komentari i geste, a rjeđi oblik je uhođenje. No, najzabrinjavajući zaključak je kriva percepcija društva koje kulturno prihvaća ‘ispade’ ovakve vrste smještajući ih u kontekst uobičajenog flerta među spolovima, u sklopu kojeg se očekuje aktivnost mladića i pasivnost djevojaka.

hollaback
Foto: oneequalworld.com

Zaključci se nisu svidjeli ni jednom od rijetkih pripadnika muškog roda koji su bili prisutni na tribini, Dominiku Etlingeru, predsjedniku Odbora za mladež Grada Zagreba, koji smatra kako treba više govoriti o rodnoj dimenziji ove problematike i koji potiče sličnu analizu i u drugim četvrtima.

 

Konačne preporuke Hollaback-a su osvješćivanje problema uličnog uznemiravanja, poticanje reakcije građana kada promatraju ulično uznemiravanje, educiranje mladih, podržavanje osoba koje su imale takvo iskustvo i nadzor nad spornim lokacijama koje ugrožavaju sigurnost.

 
Zato budimo i mi hollaback girls kao što je to Ajla Šabić, učenica Učeničkog doma Dora Pejačević koja je ispričala svoje hrabro iskustvo opiranja nasilniku na ulici i prijave čitavog slučaja na policiju. Ili kao što je to Josipa Tukara iz Ženske sobe koja oštro uzvraća na pasivnost društva upozorenjem kako toleriranjem lakšeg oblika nasilja (kao što je to za neke rodno uznemiravanje) postajemo manje osjetljivi na druge oblike nasilja.

 

Naslovna fotografija: Facebook