U četvrtak 5. svibnja u Kući Europe održana je tribina pod nazivom Garancija za mlade: dvije godine poslije. U raspravi koju su organizirali Ured za informiranje Europskog parlamenta i Mreža mladih Hrvatske sudjelovali su predstavnici/e Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju, Mreže mladih Hrvatske te Ivana Maletić, zastupnica u Europskom parlamentu. Tribinu je moderirala Maja Sever, novinarka HRT-a.

Prema poražavajućim podacima Eurostata, Hrvatska je u 2015. godini zauzela visoko treće mjesto kad je u pitanju nezaposlenost mladih. Ispred nas našle su se tek Grčka i Španjolska. Dok prosječna stopa na razini Europske unije iznosi 22 %, u Hrvatskoj je ona gotovo dvostruko veća i doseže 43 %.

Garancija za mlade, kako stoji na službenoj stranici, strukturna je reforma čiji je cilj povećati zapošljivost i zapošljavanje mladih u Europskoj uniji te predstavlja novi pristup u rješavanju problema nezaposlenosti mladih. Primjena ove sheme započela je 2014. godine, s ciljem što brže aktivacije mladih na tržištu rada, što podrazumijeva dobivanje kvalitetne ponude u roku od četiri mjeseca od završetka obrazovanja. Jedna od mjera u sklopu Garancije za mlade jest i sve kontroverznije stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, takozvani SOR.

Nakon uvodne prezentacije Ivane Maletić u kojoj je zastupnica istaknula problematiku neinformiranosti mladih o shemi Garancije za mlade, svoja iskustva s korištenjem mjera podijelilo je dvoje mladih korisnika/ca. Jedna od njih istaknula je da stručno osposobljavanje često ne ispunjava svoju primarnu svrhu, a to je usavršavanje, te da se mladi najčešće osjećaju kao jeftina radna snaga. Na pitanje moderatorice da prokomentira situaciju u kojoj sve veći broj mladih odlazi u inozemstvo, dok se oni koji ostaju osjećaju iskorišteno, zastupnica Maletić je omalovažavajuće ustvrdila da to ne smatra glavnim problemom.

Iako Garancija za mlade obuhvaća više mjera, rasprava se fokusirala na stručno osposobljavanje. Dok Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i mirovinskog sustava, smatra da je SOR dobra mjera, ali da ju je potrebno restrukturirati, Ana Miličević-Pezelj istaknula je da se Savez samostalnih sindikata protivio uvođenju takve mjere jer smatraju da se njome dugoročno snižava cijena rada. U svojem izlaganju ispričala je i kako joj je jedan mladić jednom prilikom rekao: „Da su mladi banke, već bi bili spašeni“.

Sven Janovski, potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske, istaknuo je kako se tržište rada svelo na stručno osposobljavanje koje je kanibaliziralo potragu za poslom jer se mladi gotovo bez iznimke zapošljavaju putem te mjere. Dotaknuo se i problematike poslodavaca koji iskorištavaju i recikliraju navedenu mjeru, a Mislav Balković, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju, rekao je kako je potrebno uvesti kontrolu poslodavaca kako bi se osiguralo kvalitetno provođenje stručnog osposobljavanja i spriječila zloupotreba.

Govornici su se složili da je potrebno fokusirati mjere, smanjiti njihov broj i kvalitetno ih provoditi. Implementacijski plan Garancije za mlade u Hrvatskoj sadrži 27 mjera, dok se na razini Europske unije prosjek kreće između pet i deset mjera. Nadalje, sudionici su ustvrdili problematičnost mjera koje su gotovo isključivo usmjerene na visokoobrazovane mlade osobe, čime se zakida ranjivija skupina, a to su oni sa srednjom stručnom spremom, kao i nekvalificirani radnici/e.

U publici se našao i bivši ministar rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić, koji je uvrijeđeno branio stručno osposobljavanje od svih izloženih manjkavosti te monopolizirao razgovor, unatoč tome što je moderatorica u više navrata pokušavala drugima prepustiti riječ. Nakon što su panelisti tijekom rasprave naglasili važnost sudjelovanja mladih u kreiranju politika koje se njih izravno tiču, mladi koji su došli na tribinu nisu uspjeli doći do riječi i ostalo je vremena samo za jedno pitanje iz publike koje se dotaknulo najavljene mirovinske reforme. Bivši ministar Mrsić neuspješno je pokušao iskazati solidarnost s radnicima i radnicama kad je kritizirajući produljenje radnog vijeka naveo primjer tekstilne radnice koja ne može raditi do 67. godine života, na što je moderatorica Maja Sever kratko i jasno replicirala: „Mi nemamo tekstilnu industriju“. A uskoro nećemo imati ni mlade.