Godine 2013. Njemačka je postala prva europska država koja je roditeljima interspolne djece ponudila mogućnost da ne odaberu spol svog interspolnog djeteta odmah po njegovom ili njenom rođenju. Po novom zakonu, roditelji djece sa interspolnim karakteristikama sada mogu kategoriju za rod ostaviti praznom. Zakon je trebao pomoći roditeljima da ne donose nagle odluke vezane uz rodni identitet njihova djeteta, kao i upozoriti na moguće negativne posljedice „normalizirajućih“ kirurških intervencija. Unatoč tome, samo u 2014. godini obavljeno je 177 kirurških zahvata nad interspolnom djecom mlađom od pet godina.

Od samog početka, interspolni pojedinci te udruge koje se zalažu za njihova prava smatrali su kako ovaj zakon nije dovoljan. Jedna od glavnih stavki za koju se Udruženje interspolnih ljudi Njemačke zalaže je zabrana medicinski neopravdanih kirurških zahvata sve dok interspolno dijete ne navrši 16 godina, u kojem trenutku samo može birati želi li svoj život provesti kao muškarac, žena ili nijedno od to dvoje. Lucie Veith iz Udruženja interspolnih ljudi Njemačke kaže kako „većina interspolnih pojedinaca s vremenom zaključi kako svoj život želi provesti kao muškarac ili kao žena.“ Međutim, za neke interspolne pojedince, poput Vanje iz udruge Dritte Option (Treća opcija), navigiranje rodnom binarnom opozicijom nije tako jednostavno.

Vanja je rođena prije 26 godina sa interspolnim karakteristikama. Kao dijete identificirala se i oblačila kao djevojčica te je u Njemačkoj registrirana kao žena. Danas Vanja pak ima kratku kosu i bradicu i koristi muški WC. Unatoč tome, Vanja se ne osjeća kao da pripada nijednom od dva ponuđena roda. Stoga se Vanja i njena udruga Dritte Option zalažu za stvaranje još jedne službene opcije za rod, poput „inter“ ili „drugačiji“ te otvaraju pravni slučaj na njemačkom ustavnom sudu kako bi ostvarili svoj cilj. Vanja smatra kako ostavljanje prazne kategorije za rod nije dovoljno te kako takvo stanje nikako ne promiče rodnu jednakost. Veith, koja također podržava rade udruge Dritte Option, smatra kako bi ova promjena možebitno utjecala na poboljšanje predominantnog diskursa vezanog uz interspolnost te, u skladu s tim, i na bolje prihvaćanje osoba sa interspolnim karakteristikama u društvu.

Odvjetnica Angela Kolbe, koja je poznata po svom istraživanju statusa interspolnih ljudi u društvu, smatra kako je nepostojanje još jedne opcije za rodnu identifikaciju očiti primjer kršenja osnovnih ljudskih prava. No, Kolbe smatra kako će zakon za otvaranje još jedne kategorije za rod u Njemačkoj teško stupiti na snagu iz razloga što bi takav zakon uključivao i promjene u zakonu o obitelji. Naime, istospolni brakovi su još uvijek zakonski nepriznati u Njemačkoj te nitko ne zna što bi kreacija još jedne kategorije za rod značila pri sklapanju braka. Iz svega navedenoga, jasno je kako je put koji je potrebno prijeći kako bi se ostvarila jednakopravnost između interspolnih osoba i osoba koje pripadaju binarnom rodnom normativu još uvijek dugačak. The Local…