Izvješće Japanske vlade zadalo je još jedan udarac pokušajima jačanja uloge žena na radnom mjestu piše The Guardian.

U istraživanju provedenom krajem prošle godine, prvom takve vrste u Japanu, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi izvijestilo je kako je 30% ispitanica s punim ili nepunim radnim vremenom prijavilo seksualno uznemiravanje na radu. Među stalno zaposlenim djelatnicima, brojka je porasla i na 35%.

Više od polovice ispitanica izjavilo je da su bile podvrgnute povremenim komentarima, uglavnom muških kolega, o svom fizičkom izgledu te dobi.

Istraživanje, provedeno nad više od 9.600 žena u dobi od 25 do 44 godine koji su trenutno ili prije bile zaposlene, otkrilo je kako je njih 40% bilo dodirivano na neugodan način, a njih 17% se “tražilo ili prisiljavalo da pristanu na seksualni odnos”.

Najčešći počinitelji, u 24,1% slučajeva, bili su upravo njihovi šefovi.

Istraživanje je također otkrilo opću nevoljkost među ženama da ulože službenu žalbu – 63% ispitanica izjavilo je da su patile u tišini, dok ih je jedna od deset koje su se pobunile izjavilo kako su nakon toga bile nepošteno tretirane ili čak izgubile poziciju unutar tvrtke.

Također, činjenica da mnoge zaposlene žene prijavljuju maltretiranje na radnom mjestu nakon što su zatrudnjele ili nedavno rodile dijete, ne pomaže problemu M-krivulje, to jest specifičnom trendu u gospodarstvu gdje žene zbog majčinstva odustaju od zaposlenja. Na zapadu je M-krivulja bila izražena prije par godina, a u Japanu je i dalje prominentna, piše The Japan Times.

Tretman žena na poslu privukao je veliku pozornost 2014. godine nakon što su muški članovi tokijske gradske skupštine reagirali izvikivanjem seksističkih uvreda na postavljeno pitanje Ayaka Shiomure o predanosti grada u pružanju podrške trudnicama i mladim majkama.

Japan se bori za podizanje profila žena na radnom mjestu, osobito na visokim pozicijama. Dok su dobro zastupljene na slabije plaćenim radnim mjestima s nepunim radnim vremenom, prema izvješću Grant Thornton International Businessa iz 2015. u Japanu žene zauzimaju samo osam posto vodećih pozicija u poduzećima koja zapošljavaju 100 ili više ljudi, u usporedbi s globalnim prosjekom od 22%.

Japan se pokazao lošim i na međunarodnoj ljestvici ravnopravnosti spolova. Na globalnom indeksu ravnopravnosti spolova Svjetskog gospodarskog foruma 2015. godine, zauzeo je 101. mjesto od 145 zemalja.

Premijer Shinzo Abe postavio je ambiciozan cilj ispuniti 30% vodećih pozicij ženama do 2020., cilj za koji mnogi stručnjaci vjeruju kako je nedostižan.

Abeov “ženokomija” projekt također poziva i na povećanje broja generalne ženske radne snage kako bi se potaknuo gospodarski rast. Predviđanja ekonomista upozoravaju kako bi se bez njih zemlja suočila s gospodarskom krizom zbog pada populacije i smanjenja radne snage.